ponedjeljak, 26.02.2007.
ISPUŠNI SUSTAV
Zbog pojave novih europskih smjernica za kontrolu emisijskih plinova (Euro I, II, III i najnoviji Euro IV) koji su stupili na snagu u siječnju 2005., ispušni sustav i svi njegovi elementi sada su postali važniji nego ikad zahvaljujući njegovom izravnom utjecaju na potrošnju goriva i podešavanje motora.
Ispravan ispušni sustav osigurat će da motor uvijek radi s ispravnim omjerom zraka i goriva, uvijek pruža maksimalnu snagu, a istovremeno održava minimalnu potrošnju goriva. On će pomoći u produžavanju radnog vijeka drugih važnih dijelova motora – sustava ventila, prigušivača, katalizatora, lambda senzora itd.
Koncept snage primijenjen na motore može se definirati kao količina rada koji motor može napraviti u određenoj jedinici vremena. Iz tog razloga, snaga motora također se može definirati kao količina goriva koju motor pretvara u kinetičku energiju (gibanje) po jedinici vremena.
Iz tog razloga, ukoliko imamo dva identična motora, što je veća količina sagorenog benzina po jedinici vremena, to je veća snaga motora.
Postoje dva osnovna načina da se dobije snaga motora, jedan koji znamo kao američki način, koji se sastoji od povećanja kapaciteta cilindara u cilju povećanja količine goriva koje može biti sagoreno u svakoj eksploziji po jedinici vremena (veći promjeri cilindra koji rade na malim okretajima).
Ili drugi način poznat kao europski ili azijski način koji se sastoji od povećanja broja okretaja motora u cilju izgaranja više goriva u istoj jedinici vremena (manji cilindri koji rade na visokim okretajima). U oba slučaja, cilj je isti, sagoriti veću količinu goriva u jedinici vremena. No, kao što vidite, europski ili azijski način je ekonomičniji od američkog načina budući da u trenucima kad nam snaga nije potrebna radimo na manjim okretajima s manjim opsegom cilindara i iz tog razloga imamo puno nižu potrošnju.
Ispušni sustav, neizostavan dio svakog motornog vozila, odgovaran je za prigušivanje izlazne buke koja nastaje tijekom procesa izgaranja u cilindru. Buduci da je tijekom svojega radnog vijeka izložen izrazito ekstremnim uvjetima, ispušni sustavi kraće traju od mnogih drugih dijelova na automobilima.
Vijek trajanja ispušnog sustava najviše ovisi o kvaliteti samog proizvoda, ispravnosti rada motora, kvaliteti goriva (višak sumpora u gorivu omogucuje stvaranje agresivnih spojeva u ispušnom sustavu koji znatno skracaju vijek trajanja ispušnog sustava).
Poslje izgaranja vrući plinovi korz ispušni ventil odlaze u ispušnu granu,nadalje prolaze kraj lambda-sonde ,zatim idu kroz katalizator te kroz ispušne lonce,a na posljetku zagađuju atmosferu i pridonose globalnom zatopljenju :)
Lambda-sonda
Lambda sonda je jedna od vrlo znacajnih faktora u pripremi smjese.Ona služi kao senzor količine kisika u ispušnim plinova i sudjeluje u pripremi gorive smjese.Omjer goriva i zraka mora biti idealan tj. da nakon izgaranja u cilindru ne ostane neizgorenog goriva ili da ne bude viška zraka.
Idealan omjer je 14,7:1,a to znači da 14,7 kg zraka ide na jedan kilogram ubrizganog benzina.
Funkcija lambda sonde je da kaze ECU(Engine Control Unit ili ti ga kompjuter motora) da li ubacuje previse ili premalo goriva u cilindre.
Ako lambda sonda daje pogresne podatke, ECU ce pogresno ubrizgavati gorivo pa ce motor ili previse trositi ili ce izgubiti snagu.
Sonda je najčešće unutar ispušnog sustava s tim da je njen vrh u stalnom kontaktu sa ispušnim plinovima.
Katalizator
Katalizatori se dijele u trostazne ili dvostazne, ovisno o broju štetnih plinova koji procesom postaju bezopasni.Ugrađen je u ispušni sustav vozila sa svrhom smanjenja količine štetnih tvari koje su rezultat izgaranja gorive smjese u motoru.Da bi katalizator mogao dobro pročišćavati ispušne plinove, potrebno je stalno održavati točan omjer zraka i goriva i zraka u usisnoj smjesi.Katalizator treba postići radnu temperaturu kako bi počeo vršiti predviđene kemijske procese. Vrijeme zagrijavanja iznosi otprilike 3 minute tijekom zimskog perioda.Katalizator i temperatura ispušnih plinova izazivaju kemijsku reakciju koja pretvara štetne tvari u one koje nisu štetne. Dušikovi oksidi se pretvaraju u obićan dušik, ugljični monoksid i hidrokarbonati prelaze u ugljični dioksid i vodu.
nedjelja, 29.10.2006.
GUME
Funkcije gume
-ublažavanje udarca/udobnost
-bočna stabilnost
-kočenje
-upravljivost
-ubrzavanje
GUME SU JEDINA VEZA IZMEĐU VOZILA I CESTE i spada u onaj magični trokut o čuvanju vaše tintare(amortizeri,kočnice i gume).
Konstrukcija gume:
-Sastav gume za osobno vozilo:
Standarda guma se sastoji od(poredano po udjelu postotka u jednoj od dimenzija)
-28% Silike
-27%Umjetnih polimera
-14%naravni kaučuk
-10%jeklena žica
-10%ulje
-4% druge kemikalije
-4%tekstil
Oznake na gumi:
Uzeti ćemo jednu dimenziju gume tipa:275/40R18
Što znače sva ova pusta slova i zašto moram na svom autu baš stavljati ono što mi piše?
-Moramo stavljati dimenziju koju preporučuje proizvođač jer je on proizvodio auto i ipak najbolje zna što Vašem autu paše.Slike ispod će objasniti što ti brojevi znače idemo redom:
-brojke 275 koju vidite poviše označuje širinu vaše gume u mm
-brojka 40 označuje visinu gume u postotcima od širine gume tj.u ovom slučaju visina gume je 40% od 275.
-Slovo R označuje da je konstrukcija karkase radialna
-brojka 18 označuje unutarnji promjer gume u colima u ovom slučaju je to 18(1col=25 mm)
-broj 99 označuje index opterećenja on na broju 99 daje da je 775 kg
-I slovo Y označuje simbol brzine u ovom slučaju je to do 300 km/h
-MFS=Mit Felgen Schutz
odnosno rub za zaštitu naplatka.
DOT:označuje intedifikacijski broj za Tvornicu Dimenziju Konstrukciju Gume
-Ova brojka 0200bilo bi lijepo da je svaki put provjerite kada kupujete svome vozilu gume jer je to datum proizvodnje dakle o2 je tjedan proizvodnje u ovom slučaju 2 tjedan a brojka 00 je godina proizvodnje tj 2000,što će reći da je ova guma napravljena 2 tjedan 2000 godine,bilo bi pametno da ovakvu gumu zaobiđete i da pripazite kada su nekakve akcije kod vašeg vulkanzera.
Razlika ljetnja i zimska guma
-Osnovna razlika kod ljetnje i zimske gume već je na oko vidljiva,razlikuju se po "šarama"tj.lamelama kojih na zimskoj gumi ima oko 5 puta više nego kod ljetne gume.Bitna razlika je i u smjesi gume,kod zimske gume ona je dosta mekša dok ima još razlke i u samom kosturu gume.Zimska guma je prepoznatljiva po tome jer ima oznaku pahuljice kao u slici ispod.
Treba zanemariti ono ZIMSKA GUMA to ne znači direktno guma za snijeg.Jer zimska guma ima drukčiji sastav od ljetnje i ona zimi na manjim temperaturama ima potrebnu mekoću,dok se ljetnja na tim temperaturama "plastificira". to se događa negdje na temperaturi -7 celzija.
Također postoje i cijelogodišnje gume one imaju uz pahuljicu ugravirano i sunce.Ali ta guma se preporučuje vozačima koji nisu nešto zahtjevniji jer ipak ljetnja će se bolje pokazati ljeti,a zimska guma zimi.
Što gumi skraćuje vijek:
- nepravilan pritisak
- preopterećenje vozila
- geometrija (optika) trapa vozila
- naglo ubrzavanje
- iznenadno kočenje
- prevelika brzina u krivinama i
- brza vožnja.
Index brzine koje slovo što znači.
Q do 160
S do 180
T do 190
H do 210
V do 240
W do 270
Y do 300
četvrtak, 26.10.2006.
POGONSKA TRANSMISIJA
Za pokretanje vozila služi snaga motora ugrađenog u vozilo.Ta snaga prenosi se do pogonskih kotača transmisijskim uređajem koji se sastoji od spojke,mjenjača brzina,kardanskog vratila,diferencijala i poluvratila..Svaki ovaj dio transmisije čini jednu funkionalnu i konstruktivnu cijelinu.
Spojke
Osnovna funkcija spojke je spajanje i odvajanje motora i kotača, pri pokretanju vozila i mijenjanju brzina. Da bi se postiglo ispravno i polagano pokretanje vozila treba omogućiti pokretanje motora a da on ne bude istodobno opterećen kretanjem vozila ustvari mora postojati mogučnost uključivanja i isključivanja vratila motora s ostalim dijelovima transimisije.To se postiže upotrebom mehaničkih i automatskih tarnih i hidrauličkih spojki.
Na slici ispod možete vidjeti kako je to raspoređeno u vozilu:
Na motornim vozilima danas se najviše primjenjuje tanjurasta spojka.Ta je spojka konstrukcijski jednostavna,u radu vrlo pouzdana,a jednostavno se s njim i rukuje.Na vratilo spojke smješten je tanjur("lamela") preko kojeg se snaga motora prenosi na mjenjač.Tanjur je dvodijelan tako da glavnina i metalna ploča s oblogama čine dva zasebna dijela.Oba dijela tanjura međusobno su povezana torzijskim oprugama.Torzijske opruge služe kako elastična veza između motora i vratila spojke.U kućištu spojke smještene su opruge koje djeluju na potisnu ploču.Pritiskom potisne ploče na obloge tanjura nastaje potrebna sila trenja između obloga,zamašnjaka i potisne ploče.Uključivanje/isključivanja spojke vrši se pritiskom potisnutog ležaja na povratne poluge spojke.Pod pritiskom potisnutog ležaja povratne poluge odvajaju odnosno povlače potisnu ploču od od obloge tanjura,a potisna ploča istovremeno tlači opruge u kućištu spojke.Slika A pokazuje dijelove spojke.Slika B pokazuje tanjur spojke.Slika C pokazuje potisni ležaj("druk ležaj")
Slika A:
Slika B:
Slika C:
Od motora do diferencijala:
Zamašnjak:
Kvarovi:
Klizanje uključene spojke zapaža se kod naglog ubrzanja motora ili na usponu.U oba slučaja motor akcelerira,a brzina vozila ne povećava se adekvatno.Obloga se zbog klizanja može jako pregrijati,a spojka zapaliti.Titranje i trzanje spojke veoma je štetna pojava,jer motorni mehanizam i transmisiju izlaže udarnom opterećenju koje im smanjuje trajnost,a može izazvati i lom.
srijeda, 25.10.2006.
Ventili
Slika 1
Ventili(Slika 1) kod automobilskih motora dolaze u obzir samo u četvorotaktnim motorima,jer se kod dvotaktnih motora upuštanje plinova u cilindre i ispuštanje izgorijelih plinova vrši pomoću ulaznih odnosno izlaznih otvora koje otvara i zatvara klip,odnosno klip dakle ima ulogu ventila kod dvotaktnih motora.
Zadaća ventila je regulacija punjenja i pražnjenja cilindra tj. da u određenom trenutku propuštaju plinsku mješavinu odnosno zrak u cilindre i ispuštaju izgorijele plinove iz cilindra.Najveći broj motora ima za svaki cilindar jedan usisni i jedan ispušni ventil.Kod motora sa velikim naprezanjem i visokom snagom po litri sadržaja cilindra ugrađuju se katkada dva usisna ventila i dva ispušna ventila.
Ventil se sastoji od tanjura i struka.Tanjur je na obodu stožast kao i sjedalo ventila.Kada tanjur sjedne na sjedalo,zatvori otvor za prolaz plinova.Struk ventila izrađen je u obliku okrugle šipke i u širokom luku spojen je s tanjurom ventila.
Ventili kod automobilskih motora imaju sljedeće uvjete:
-Moraju trajno i dobro brtviti kompresijski prostor
-Moraju se što manje grijati i pružati što manje otpora prolazu plinova da ne bi došlo do smetnji u paljenju motora i da se prebrzo ne unište
-Da ispravno rade sve do većeg popravka motora.
Iako je ispušni ventil izložen većoj radnoj temperaturi zbog topline ispušnih plinova,konstrukcija ispušnih ventila je kao i konstrukcija ventila,ali je kvaliteta čelika razlićita.Ventili su opterećeni na tlak i na savijanje,a sjedalo na tlak,dok na vretenu ventila nastaju opterećenja na tlak,vlak i savijanje.
Smještaj ventila u motoru:
1. takt: Usis (usisni ventil je otvoren, ispušni zatvoren)
2. takt: Kompresija (oba ventila su zatvorena, klip sabija smjesu)
3. takt: Ekspanzija (iskra svječice pali smjesu, a plinovi se šire potiskujući klip)
4. takt: Ispuh (ispušni ventil je otvoren, usisni zatvoren)
Na slici ispod se može vidjeti kako to zapravo izgleda:
nedjelja, 22.10.2006.
KOLJENASTO VRATILO(RADILICA-popularno)
Dakle radilica prenosi snagu dobivenu izgaranjem goriva za pokretanje vozila.
Okretni moment prenosi se preko radilice i mjenjača dalje na kotače vozila.Radilca(Slika1) se sastoji od glavnih čepova na kojima su učvršćene klipnjače(slika 2) i ramena koja spajaju glavne čepove i čepove ležaja klipnjače.Radilica je opterećena na savijanje i torziju,na njega djeluju sile sa klipnjače,a zbog rotacije djeluju i centrifugalne sile.Radilica se izrađuje od vrlo vrijednog čelika legiranog kromom i molibdenom koji je otporan na toršenje i zamor.Današnje radilice sve više se izdrađuju od kvalitetnog modificiranog sivog lijeva.U radilici se nalaze kanali ili se ugrade cijevčice za dovođenje ulja u ležaje.Ulje pod tlakom dolazi u glavne ležaje,a zatm ga cijevčica provodi do ležaja klipnjače.Radilica kod otto motora sa 4 cilindra ima tri glavna ležaja,a kod 6-cilindara četri glavna ležaja.Kod dizel motora,zbog većeg opterećenja radilice,nalazi se iza svakog koljena glavni ležaj.Tako je i kod kvalitetnijih otto motora.
Slika 1
Slika 2
Na krajevima radilice nalazi se zamašnjak, koji služi da akumulira energiju koja se prenosi na radilicu.Zamašnjak omogućuje jednoliko okretanje radilice te smanjuje opterećenje.Na zamašnjaku dalje se nalazi zubčasti vijenac koji služi za pokretanje motora preko električkog pokretača.Na zamašnjak se pritišće i spojka,pa od njega preuzima okretni moment i prenosi ga na mjenjač brzina i ostalu transmisiju.
subota, 21.10.2006.
KLIP
ULOGA KLIPA
Klip motora sastavni je dio mehanizma pomoću kojeg se tlak izgorijelih plinova prenosi na koljenasto vratilo.Osim toga klip pomoću klipnih prstena omogućuje kompresiju zraka ili plinova koji se nalaze u cilindru.Klip također ima zadatak da omogući punjenje i pražnjenje cilindra,da vodi girnji dio klipnjače,da preuzima bočne sile koje nastaju zbog kosog položaja klipnjače i prenosi ih na stijenke cilindra.Uz sav taj složeni rad koji se odvija naravno po nepovoljnim uvjetima nadodajem još da on u cilindru klizi s neznatnim trenjem.
S obzirom na funkciju koju obavlja i dalje ga ubrajamo među glavne dijelove motora.
Na slici ispod možete vidjeti osnovne dijelove klipa:
Dok ovdje već možete vdijeti njegov položaj u cilindru:
Klipne temperature
Zbog strujanja toplih plinova klip se zagrijava i prenosi toplinu na prstene i zidove cilindra.U praksi ustanovljeno je da se klipna temperatura znatno povisuje s povećanjem opterećenja motora pri kojem se jako zagrije područije oko klipnih prstena.Kod ranog paljenja povisi se temperatura u kompresijskom
prostoru,a time i klipna temperatura.Kasnijim paljenjem povećava se potrošnja goriva,ali se smanjuje snaga motora i temperatura klipova.Klipovi su izrađeni od materijala manje toplinske vodljivosi,na primjer od specijalnog sivog lijeva,zagriju se jače od klipova koji su izrađeni od materijala s većom propusnom moći topline, tj. od lakih metala.Ispitivanjem je ustanovljeno da povećanje broja klipnog prstena od klipnog dna i širina klipnih prstena znatno ne utječu na klipne temperature.S povećanom klipnom zračnošću povećava se klipna temperatura, i to naročito u područiju klipnih prstena.Ulje je četri puta bolji vodić topline nego zrak,pa su obilno mazani klipovi hladniji od klipova koji se slabije podmazuju.Ulje između klipnih prstena i cilindra prekida izravan metalni spoj između njih,pa je odvod topline slabiji.Toplina plinova kod izgaranja postiže i do 2500 celzija,ali se dijelovi klipa ne zagriju niti približno toliko jer klip dolazi u dodir s hladnim plinovima usisavanja.Temperature su znatno više na klipnom dnu,tj. u podnožiju gdje su smješteni klipni prsteni.Zbog toga je geometrijiski oblik klipa stožast.Klip postaje valjak tek kada se zagrije na radnu temperaturu.
Zračnost kod klipova
Klipovi su su najčešće izrađeni od legure lalkih metala,i islicija,a cilindri od specijalnog sivog lijeva koji ima manje toplinsko rastezanje.Zbog rastezanja potrebno je među njima ostaviti zračnost,kako nebi došlo do eventualnog zaribavanja tj. blokiranja klipa u cilindru.Već sam vam napomenuo kako se klip pri velikim temperaturama zna širiti pa se može zapeći ako između njega i cilindra nema dovoljno zračnosti.
Materijali za klipove moraju imati ova svojstva:
-dovoljnu čvrstoću,kako bi mogli izdržati mehanička i toplinska naprezanja
-dobru toplinsku vodljivost
-malu specifičnu težinu
-malo toplinsko rastezanje
-dobru obradivost i otpornost prema trošenju pri gibanju klipa u cilindru
Trošenje klipa:
Klipovi motora obično se manje troše nego sam cilindar,čak 10 puta manje.Unatoč tome što su klipovi minimalno istrošeni, oni se moraju zamjeniti novim klipovima većeg promjera.Zašto????Zato jer bi nakon ponovnog bušenja cilindra zračnost bila prevelika.Prema tome,klip se ne mijenja zbog toga što je istrošen,nego zbog toga što je istrošen cilindar.
Oštećeni klip slika ispod:
Klipni prsteni:
Zadatak klipnih prstena je da brtve kompresijski prostor,jer zbog visokog tlaka izgaranja plinovi nastoje proći pored prstena u korito mora,a i ulje može doći u kompresijski prostor.Oko 60% topline koju akumulira klip prelazi preko klipnih prstena ili pored njih na cilindar motora.
Klipni prsteni ,kao i klipovi,od svih su motornih dijelova najviše opterećeni.Opterećenja nastaju zbog pritiska i temperature izorijelih plinova.Kod radne temperature snizuje se viskozitet motornog ulja(budem pričao i o ulju dosta dug članak pa će vam biti jasnije zašto)kojim se podmazuju cilindar i klipni prsteni,pa je podmazivanje slabije.Uz takve uvijete klipni prsteni se troše više nego drugi motorni dijelovi.Ako su prsteni i cilindar istrošeni ,onda se pojačava naglo potrošnja goriva i maziva a istodobno slabi snaga motora.
Vrste prstena:
Legenda:
1 i 2.Komprsijski prsteni
3 i 5.Čelične Lamele
4.Uljni prsten
Legenda
1.Normalan kompresijski prsten
2.Kompresijski prsten s čeličnom oprugom
3,4 i 6Čelične lamele
5.Uljni prsten
Dakle nakon skica mogu objasniti da, prvi brtve kompresijski prostor,a drugi otiru ulje i vraćaju ga u korito motora.Uljnim prstenima je zadatak da otiru ulje sa cilindra,kako ne bi došlo u kompresijski prostor,odnosno da se nebi dodirivali s toplim plinovima.Neznam dali ste nekada primjetili ili se vama možda događa kada vam plavkasti dim izlazi iz auspuha,to vam je posljedica istrošenosti uljnih klipova ili popularno zvanih karika.
U novije vrijeme stavljaju pod klipne prstene čelične opruge koje pojačavaju radijalni pritisak prstena na cilindar.
CILINDRI
Uloga cilindra u motoru
Cilindar je šuplji metalni valjak sa zaglađenom unutrašnjom površinom.
Zadatak mu je da vodi klip,preuzima tlak plinova nastalih izgaranjem gorive smjese i bočni pritisak klipa te da dobro odvodi toplinu na rashladno sredstvo.
Zbog mehaničkog i toplinskog trošenja cilindra dolazi naročito pri suhom trenju između klipa i cilindra.
Od velikog značaja korozivno djelovanje kojim se oštećuje cilindar,posebno zbog sumorpne kiseline koja se nalazi u proizvodima izgaranja.
Oštećenja zaglađene površine cilindra često dolaze zbog:
-Čađe
-Ulja
-Loma klipnog prstena
-Zaglavljenja(zbog toplinskog rastezanja klipa)
Ako uzmemo u obzir sve što se jednom cilindru može desiti,jasno je da se na materijal za gradnju cilindra postavljaju veliki zahtjevi.
Materijal za cilindre:
Položaj cilindra u bloku motora može biti različit npr. blok motora sa cilindrima položenim u obliku slova V kao u slici dolje:
ili pak može biti jednoredni kao u slici dolje:
Blokovi motora izrađuju se redovno od sivog lijeva zbog njegove dobre klizavosti,a clilindri motora izrađeni su naime od specijalnog sivog lijeva.
Cilindre zapravo nije poželjno hladiti jer se hlađenjem odvodi veća količina topline,koja bi se mogla korisno upotrijebiti za mehanički rad.
Međutim,materijal od kojeg je građen cilindar a i ulje kojim se cilindri podmazuju ne podnose velike temperature,pa se cilindar zbog toga treba hladiti.
U svojim idućim temama dotakniti ću se klipova.
